U istraživanju SSSH iz 2019. g. više od trećine ispitanika izjavilo je da ne mogu u potpunosti iskoristiti pravo na godišnji odmor, iako Zakon o radu jasno propisuje da se tog prava radnik ne može odreći.
Institut nejednakog radnog vremena, uveden 2014. g., poslodavcima daje široke mogućnosti manipuliranja radnim vremenom, a radnicima onemogućuje predvidljivost i kontrolu nad svojim radnim vremenom, kao i načinom na koji im je ono plaćeno.
Sve veći problem je i narušavanje granice između radnog i privatnog vremena. Svaka treća osoba izjavljuje da radno vrijeme negativno utječe na njezino zdravlje, privatan život, obiteljske obveze ili raspoloženje.
Stoga SSSH zahtijeva vraćanje radnog vremena u okvir u kojemu radnik zna kada i koliko radi te koliko će za to biti plaćen, gdje se poštuje ugovoreno radno vrijeme, ali i ono privatno.
Od iduće Vlade očekujemo:
• inzistiranje na poštivanju postojećih odredbi o radnom vremenu i nultoj toleranciji na neplaćeni prekovremeni rad kroz efikasniju kontrolu evidencije radnog vremena i poštivanje zakonskih odredbi o organizaciji radnog vremena
• ukidanje nejednakog rasporeda radnog vremena, osim kod smjenskog rada (rješenje u ZOR-u do 2014. g.) ili pak njegovo korištenje samo kroz ugovaranje kolektivnim ugovorom
• uvođenje digitalne evidencije radnog vremena u posebno osjetljivim sektorima (npr. u graditeljstvu i trgovini).
