Cijene nekretnina posljednjih godina rastu brže nego plaće, čemu znatno pridonosi turistička orijentacija zemlje i kupovina nekretnina od strane državljana drugih europskih država. Nije izgledno da će se ta situacija u skoroj budućnosti bitno poboljšati.
Građani Hrvatske na trećem su mjestu u EU prema postotku ljudi koji žive u nekretninama čiji su vlasnici (91 posto, naspram europskog prosjeka od 69 posto). Mjere koje je država poduzimala posljednjih nekoliko desetljeća bile su usmjerene isključivo na olakšavanje i poticanje građana na kupovinu vlastitih nekretnina. Subvencioniranje stambenih kredita, iako manjem broju građana olakšava kupnju nekretnine, negativno djeluje na cjelokupno tržište povećavajući pritisak na rast cijena.
Hrvatska nikad nije razvila sveobuhvatnu stambenu politiku koja bi nastojala sustavno adresirati ovaj problem te ponuditi i druga rješenja za rješavanje stambenog pitanja, osim poticanja na kupnju nekretnina.
Od iduće Vlade očekujemo:
• usvajanje sveobuhvatne stambene politike koja će biti izrađena nakon širokih konzultacija sa stručnom i zainteresiranom javnošću
• uređenje tržišta najma stanova po uzoru na modele koji postoje u starim članicama EU, a koje bi rezultiralo povećanom pravnom sigurnošću i za najmoprimce i za najmodavce te omogućilo dugoročan najam stanova uz regulirane i unaprijed poznate uvjete i kretanje cijena najma
• razvoj modela javne stanogradnje za dugoročni najam po prihvatljivim cijenama koja ne bi bila namijenjena samo socijalno najugroženijima, nego svima čija su primanja u određenoj mjeri ispodprosječna.
